bscp
latinica      |      ћирилица     |      english
Existing Users Log In
   
bscp
latinica      |      ћирилица     |      english
Existing Users Log In
   

Pitanja i odgovori

neka od najčešće

Postavljanih pitanja

Šta je naftovod?

Naftovod je čelični cevovod kojim se na određenu razdaljinu transportuje sirova nafta. Prečnik cevi, pritisak u cevi i shodno tome, brzina transporta, u funkciji su količine nafte koju je potrebno transportovati. Debljina cevi je u funkciji potrebnog pritiska. Prosečna brzina kretanja nafte u naftovodu je oko 1 – 1,5 m/sek (3,6 – 5,4 km/sat).

Šta je produktovod?

Produktovod je cevovod (najčešće čelični) kojim se transportuju derivati (produkti) sirove nafte. Najčešće su to motorna goriva – više vrsta benzina i dizela.

Šta je radni pojas?

Radni pojas je minimalan prostor duž trase cevovoda potreban za njihovu nesmetanu izgradnju i održavanje, odnosno za prilaz i okretanje specijalne mehanizacije za kopanje rova, dotur cevi, nizanje cevi uz iskopani rov, savijanje cevi, spuštanje zavarenih i izolovanih cevi u rov i zatrpavanje rova.

Šta je zaštitni pojas?

Zaštitni pojas naftovoda i produktovoda je propisani prostor širine po 200 metara sa jedne i druge strane cevovoda, računajući od ose cevovoda, u kome drugi objekti (gustina naseljenosti) utiču na njihovu sigurnost.

Na koju dubinu se ukopava naftovod?

Naftovod je ukopan na prosečnoj dubini od 0,80 m, s tim da na pojedinim lokacijama, u zavisnosti od zemljišta, ona varira do 1,20 m, pa i više.

Kako znati kojim putem prolazi naftovod?

Trasa naftovoda je označena celom dužinom, postavljanjem na svakih 500 metara stubića sa „kućicom“ bele boje na kojoj je naznačena stacionaža. Na svakom ukrštanju naftovoda sa putem, železničkom prugom i vodotokovima, postavljaju se sa obe strane prelaza kontrolne cevi visine 2m, sa otvorima okrenutim na dole (tzv. „lule“), obojene naizmenično zelenim i žutim prstenovima.

Šta je zabranjeno na trasi naftovoda?

U pojasu širine od 5 m sa svake strane ose cevi je zabranjeno saditi biljke čiji koreni dostižu dubinu veću od 1m, odnosno za koje je potrebno da se zemljište obrađuje dublje od 0,5 m. Zabranjena je, takođe, i bilo kakva gradnja na trasi naftovoda i u njenoj neposrednoj blizini.

Da li je potrebna posebna dozvola za prelazak vozila/traktora/kombajna preko naftovoda?

Korišćenje standardne poljoprivredne mehanizacije je dozvoljeno u zoni radnog pojasa i ne traži nikakve dozvole. Rad sa teškom mehanizacijom, ili sa opremom čijim se kretanjem smanjuje nadsloj naftovoda, strogo je zabranjen..

Kako TRANSNAFTA AD Pančevo preventivno štiti naftovod od trećih lica?

Trasa naftovoda je označena celom dužinom, kao i svako ukrštanje naftovoda sa drugim infrastrukturnim objektima (gasovod, put, železnička pruga, vodotok). Osim toga, naftovod se kontinualno prati telemetrijski, i redovnim inspekcijskim obilascima trase.

Prilikom pristupanju izrade tehničke dokumentacije za novi infrastrukturni objekt, neophodno je obratiti se TRANSNAFTA AD Pančevo za uslove za ukrštanje sa naftovodom, i potom obezbediti saglasnost da su oni u tehničkoj dokumentaciji usvojeni i poštovani.

Koje preventivne mere se preduzimaju u cilju smanjenja rizika od izlivanja?

Sigurnost i pouzdanost naftovoda, što su prioriteti TRANSNAFTA AD Pančevo kontrolišu se redovnim prolaskom tzv. „inteligentnog“ čistača, kojim se na najsavremeniji način prikupljaju i obrađuju podaci o stanju cevi duž cele trase naftovoda.

Koji su znaci izlivanja?

Do izlivanja je došlo kada se na trasi naftovoda
uoči: vlažna crna „fleka“ ili bara sa crnom tečnosti, obezbojena vegetacija,
oseti: neuobičajen miris,
ili čuje: šištanje ili brujanje.

Šta uraditi kada se priđe mestu izlivanja?

Odmah po registrovanju izlivanja nafte, potrebno je na licu mesta:

  • ugasiti cigaretu,
  • izbegavati upotrebu zapaljivih sredstava,
  • izbegavati kontakt sa iscurelom tečnosti,
  • ukloniti se sa mesta curenja u smeru suprotnom od smera duvanja vetra, odnosno uz vetar),
  • pozvati TRANSNAFTA AD Pančevo na br. 011/2459-191 i miliciju (92).

Šta preduzima TRANSNAFTA AD Pančevo u slučaju izlivanja?

Po prijemu obaveštenja o havariji, prestaje se sa pumpanjem (ako je u toku), zatvaraju se sekcijski blok ventili u cilju izolovanja oštećenog dela naftovoda. Interventna ekipa izlazi na lokalitet havarije, obezbeđuje ga, identifikuje mesto i prirodu havarije, kao i neposrednu opasnost od požara i eksplozije. Poziva miliciju (ako to već nije učinjeno od strane lica koje je prvo primetilo izlivanje), i ako smatra neophodnim, vatrogasce. Shodno vrsti i obimu oštećenja, pristupa se njegovom saniranju.

Šta se radi kada se u cilju održavanja ili popravke otkopava naftovod?

Vlasnik parcele na kojoj je potrebno intervenisati će biti blagovremeno obavešten o nameri da se otkopa naftovod i o obimu planiranih radova.

Sa vlasnikom parcele se pravi zapisnik u kome se konstatuje da je:

  • vlasnik saglasan da TRANSNAFTA AD Pančevo obavi neophodne radove uz najmanju moguću štetu po zemljište/zasejanu kulturu,
  • TRANSNAFTA AD Pančevo obavezna da dovede zemljište u prvobitno stanje,
  • TRANSNAFTA AD Pančevo obavezna da eventualno nastalu štetu nadoknadi u iznosu koji će po potrebi proceniti sudski veštak/procenitelj.

Koji je zakonski osnov za prolazak kroz parcelu?

Po Zakonu o energetici, član 77: (Sl. Glasnik RS, br. 84):

„Energetski subjekt koji koristi i održava energetski objekt ima pravo prelaska preko nepokretnosti drugog vlasnika radi izvođenja radova na održavanju, kontroli ispravnosti objekta, uređaja, postrojenja ili opreme i izvođenja drugih neophodnih radova i upotrebe nepokretnosti na kojoj se izvode navedeni radovi samo dok ti radovi traju.

Vlasnik nepokretnosti je dužan da omogući pristup energetskim objektima iz stava 1. ovog člana i da trpi izvršenje radova iz stav 1. ovog člana.

Energetski subjekat iz stava 1. ovog člana je dužan da plati nadoknadu za korišćenje nepokretnosti iz stava 1,. ovog člana i da nadoknadi štetu koju nanese vlasniku nepokretnosti u toku izvođenja radova, čiju visinu utvrđuju sporazumno.

U slučaju da vlasnik nepokretnosti i energetski subjekt ne postignu sporazum u smislu stava 3. ovog člana, odluku o tome donosi nadležni sud.“